Bosanska 4, 21 000 Split, Croatia
tel. +385 21 537 272
tel. +385 21 344 688
fax. +385 21 531 722
email: domine@domine.hr
Zagrebačka banka: 2360000-1101679303

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama: rezultati istraživanja za 2016. godinu

Redovito smo svjedoci medijskih članaka koji pišu o porastu nasilja nad ženama kao i trendu „brutalizacije“ obiteljskog nasilja. Iako prepoznato kao društveni problem o kojemu se redovito izvještava i učestalo raspravlja, činjenica je da još uvijek izostaju jasni odgovori na pitanja o uzrocima nasilnih ponašanja i modalitetima njegova suzbijanja i sprečavanja. Nasilje u obitelji je tek jedan od oblika nasilja, ali za razliku od ostalih, često je skriveno, nevidljivo i samim time mnogo opasnije. Širok je to pojam koji obuhvaća nasilje među partnerima, kao i nasilje nad djecom, starijima i rodbinom. Iako se prema članku 11. Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji jasno ističe da zemlje potpisnice trebaju redovito provoditi istraživanja među stanovništvom radi utvrđivanja učestalosti i trendova svih oblika nasilja obuhvaćenih područjem primjene ove Konvencije, u Hrvatskoj to još nije slučaj.

Iz tog razloga udruga Domine je odlučila provesti sveobuhvatno istraživanje o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji na području Dalmacije. Cilj istraživanja bio je ispitati evidentiranu prisutnost nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja na području Dalmacije te analizirati podatke državnih institucija, javnih ustanova te nevladinih organizacija o iskustvu rada s ženama žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja. S područja Dalmacije u istraživanje su bile uključene četiri policijske uprave, Centri za socijalnu skrb i nevladine organizacije čija je djelatnost usmjerena na pomoć žrtvama različitih oblika nasilja. Jedan od glavnih problema istraživanja je bio otežan pristup podacima s obzirom da je od 17 Centara koji su uključeni u istraživanje tek njih 7 (42%) odgovorilo na upitnik. Kada je riječ o udrugama, institucijama i ustanovama čija djelatnost je rad sa žrtvama nasilja (popis preuzet: http://bit.ly/2flYPMX), četiri su odgovorile kako ne rade sa ženama žrtvama nasilja ili ne vode nikakvu statistiku te je potpuni odgovor zaprimljen tek od tri udruge i dva skloništa za žrtve (od ukupno 27 poslanih upitnika).

Kada je riječ o podacima koji su dostupni na državnoj razini od strane MUP-a, ukupan broj prekršajnih prijava se u 2016. godini smanjio za 13.6% u odnosu na 2015. godinu. Međutim, već na državnoj razini vidljiva je neusklađenost podataka. Tako Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom izvještaju navodi 511 slučajeva manje nego MUP u svom godišnjem izvještaju. Pregledom podataka dalmatinskih policijskih uprava jasno je da podaci za počinitelje prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nisu detaljno evidentirani. Iako su u zakonu jasno definirani oblici nasilja policijske uprave nemaju preciznu statistiku o tome koji od oblika nasilja je počinjen pri prekršaju. Problem je i konstantno visok broj recidivista. Na razini Hrvatske, od ukupnog broja počinitelja prekršaja, 23% je recidivista, dok je na razini Dalmacije 27% u Splitsko-dalmatinskoj te 30% u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Iz PU Dubrovačko-neretvanske nisu zaprimljeni podaci o prekršajima na osnovu ovog zakona.

Iako se često govori o smanjenju broja prekršaja nasilja u obitelji, ne smije se zaboraviti da žene nisu žrtve samo nasilja u obitelji. Žene su u 76% slučajeva žrtve kaznenih djela među bliskim osobama te su isključivo žene žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode. U prošloj godini se broj silovanja i pokušaja silovanja popeo s 90 slučajeva u 2015. godini na 96 slučajeva u 2016. godini, a broj kaznenih djela spolnog odnosa bez pristanka i pokušaja istog popeo sa 70 slučajeva u 2015. godini na 116 slučajeva u 2016. godini te su žrtve oba kaznena djela bile isključivo žene. Na razini Dalmacije, prema podacima policijskih uprava, bilo je tek 14 prijavljenih slučajeva silovanja te samo 7 prijava za kaznenog djelo spolnog odnosa bez pristanka. Obzirom da područje četiri dalmatinske policijske uprave obuhvaća gotovo milijun stanovnika, ovakve podatke treba uzeti s dozom kritičnosti. Na razini Dalmacije je primijećeno kako same policijske uprave nemaju usklađen način evidentiranja pojedinih slučajeva nasilja. Tako kod kaznenog djela ubojstva u PU Splitsko-dalmatinskoj i PU Šibensko-kninskoj pod isti članak zakona ubrajaju se ubojstvo i pokušaj ubojstva, dok na području PU Zadarske i Dubrovačko-neretvanske to nije slučaj. U prošloj godini je zabilježen najveći broj ubojstava žena u proteklih 7 godina. Čak je 20 žena ubijeno, od čega 15 od strane intimnih partnera.

Podaci koji trebaju najviše zabrinuti su kaznena djela po članku zakona 179.a Nasilje u obitelji. Članak je uveden u Kazneni zakon u svibnju 2015. godine. Prema statistici MUP-a na razini Hrvatske je bilo 330 kaznenih djela nasilja u obitelji, 330 oštećenih osoba (od čega 279 žena), ali samo 51 počinitelj (od čega samo 4 žene). Takav podatak postaje izrazito nejasan kada mu se pridruže podaci za Dalmaciju prema kojima je prijavljeno ukupno 99 kaznenih djela ovog zakona te ukupno 69 počinitelja (15 više nego na razini cijele Hrvatske). Naime, samo je na području Splitsko-dalmatinske županije bilo 55 prijava i 45 počinitelja te 55 oštećenih osoba (od čega 48 žena).

Iz prikazanog je vidljiv trend “brutalizacije” nasilja nad ženama, posebice osvrne li se na broj kaznenih djela ubojstava te silovanje i spolnog odnosa bez pristanka. Osim toga, konstantan je problem vođenja statistike kada je riječ o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju. Postojeća statistika, kao što je vidljivo, je neujednačena, nije dovoljno precizna te ne daje podatke o oblicima nasilja niti o recidivistima. Kada se iščitaju podaci o prijavljenim slučajevima obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama, u niti jednom trenutku se ne smije zaboraviti da je riječ isključivo o prijavljenim slučajevima nasilja, a prema nekim pokazateljima prijavljuje se tek 30% svih slučajeva. Uz to što nema sustavnog praćenja nasilja nad ženama ni nasilja u obitelji, u Hrvatskoj nema ni dovoljan broj sigurnih kuća, skloništa ni savjetovališta za žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji.


Pozivamo Vladu Republike Hrvatske na ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

*Prikazani rezultati samo su dio rezultata provedenog istraživanja u svrhu kreiranja prijedloga nacrta sustavnog praćenja nasilja nad ženama i žrtvama obiteljskog nasilja.

print pdf mail