Bosanska 4, 21 000 Split, Croatia
tel. +385 21 537 272
tel. +385 21 344 688
fax. +385 21 531 722
email: domine@domine.hr
Zagrebačka banka: 2360000-1101679303

Suzana... Partnerstvom do ostvarenja politike jednakih mogućnosti.

Piše: Suzana Kunac

Projektom «Žene na tržištu rada – problem ili prilika» feministička organizacija Domine u suradnji s Područnom službom Split Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te Regionalnog ureda Split Hrvatske udruge poslodavaca tijekom jednogodišnje provedbe aktivnosti projekta kreativnim i inovativnim pristupom je radila na uključivanju dugotrajno nezaposlenih žena, žena iznad 40 godina, te samohranih majki na tržište rada.

Izbor projektnih partnera, ciljane skupine i aktivnosti koje su provedene tijekom trajanja projekta smatram od iznimnog značaja za poboljšanje položaja žena na tržištu rada, posebice dugotrajno nezaposlenih žena. Rad feministkinja iz „Domina“ na podizanju svijesti svih ključnih dionika o specifičnom položaju žena na tržištu rada, diskriminacijskim praksma, kao i tvrdokornim rodnim stereotipovima koji perpetuiraju neprihvatljiv položaj žena na tržištu rada iz rodne perspektive, važan je korak ka ostvarenju politike jednakih mogućnosti.

Naime, za žene su rezervirana niže plaćena radna mjesta, jednostavniji poslovi, poslovi s manjom mogučnošću napredovanja; žene rade u djelatnostima s ispodprosječnim plaćama (tekstil, trgovina na malo, servisne službe, financijsko posredovanje) , na niže rangiranim poslovima u radnoj hijerarhiji, a prednjače i u tzv. sivoj ekonomiji. Također je poznato da je ženama pristup tržištu rada sve teži, da su poslodavcima manje poželjna radna snaga, da je kod žena dobni čimbenik otežavajući pri zapošljavanju izraženiji nego kod muškaraca. Nejednaka plaća za isti rad, nejednake šanse pri zapošljavanju u određenim zanimanjima, različiti oblici seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, tek su neke manifestacije diskriminiranja kojem su učestalije izložene žene.

U situaciji recesije, postojeći strukturalno neravnopravan društveni položaj žena koji se reflektira i na tržište rada, vodi ka daljnjoj opresiji žena u postizanju ekonomske i socijalne sigurnosti. Tako dugotrajna nemogućnost zapošljavanja urušava žensko samopouzdanje, dovodi do smanjenja socijalnih kompentencija, nagomilava frustraciju i vodi ka socijalnoj isključenosti, o čemu govore i korisnice ovog projekta.

U tom svjetlu, prilagođavanje psihološko-terapijskog rada ciljnoj skupini kroz inividualan pristup, te osiguravanje on-line savjetovanja, kao najmanje invazivne metode za osnaživanje žena, predstavlja kvalitetan vodič za daljni rad s tom ciljanom skupinom.

Međutim, istinski uspjeh projekta se najviše ogleda upravo u “razbijanju rodnih i dobnih predrasuda koje postoje kod većine poslodavaca» i to kroz novi model olakašavnja zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih žena. Partnerskim pristupom, te sinergijom znanja i vještina Domina, HZZ-a i HUP-a tijekom projekta, po prvi put je isproban institut radne prakse za odabranu ciljanu skupinu. Tako je HZZ osigurao izbor dugotrajno nezaposlenih žena iz svoje evidencije, HUP iz redova svojih članova/poslodavca motivirao poslodavce da se aktivno uključe u prevedbu aktivnosti projekta. Ti poslodavci su imali priliku bolje upoznati niz kompetencija i sposobnosti koje žene korisnice projekta posjeduju, te ih obučiti za specifične poslove koji su dio njihovog radnog procesa. Iako je interes poslodavaca djelomično označen minimalnim utroškom vremena, sredstava i drugih davanja, kod takvog modela stručne prakse, model se pokazalo kao kvalitetan prvi korak u smanjenju predrasuda poslodavaca prema ženama srednje životne dobi i samohrani majkama.

Bez obzira na projektom dokazanu uspješnost modela, kod njegovog uvođenja u politički i zakonodavni okvir, treba voditi računa da bi stručna praksa trebala biti samo jedan od politike mehanizama, koji bi dugoročno imali za cilj uspostavljanje politike jednakih mogućnosti. Naime, stručna praksa je predkorak u zapošljavanju koji osigurava ženama ponovni ulazak u svijet rada, ali bez izvjesnosti zapošljavanja gdje su žene u situaciji stavljanja svojih znanja i vještina u funkciju poslodavčevih potreba i bez dodatnih instrumenta za sprječavanje rodne diskriminacije na razini tvrtke, model se može interpretirati kao još jedna forma iskorištavnja ženskog rada. Zato je važno uložiti dodatne napore svih ključnih dionika (HZZ-a, HUP, organizacija civilnog društva) na upoznavanju poslodavca s konkretnim zakonskim rješenjima i policy instrumentima koji osiguravaju jednake mogućnosti za žene i muškarce u radnom okruženju. Konkretne norme iz tog područja poslodavci bi trebali uvrstiti u vlastite normativne akte na razini tvrtke kojima bi spriječili bilo koji oblik rodne diskriminacije, te propisati sankcije u slučajevima diskriminacije. Primjer Pravilnika za postizanje jednakih mogućnosti na radnom mjestu još je 2007. godine Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) ponudio poslodavcima, ali šira primjena pravilnika još uvijek izostaje. Kako su Pravilnici sličnog sadržaja na snazi u većini europskih zemalja i njihova primjena je obavezna, tako bi preporuka za nadogradnju postignutih rezultata projekta «Žene na tržištu rada – problem ili prilika» bio rad u partnerstvu sa svim ključnim dionicima na uvođenju Pravilnika za postizanje jednakih mogućnosti na radnom mjestu, čime bi se značajno doprinijelo provedbi politike jednakih mogućnosti za žene i muškarce.
 

print pdf mail